Autogeni trening

Aktivna i pasivna agresija

Agresija je ponašanje, odnosno emocionalna reakcija, s namjerom nanošenja štete i povrede, bilo fizičke ili psihičke.

Postoje aktivna i pasivna agresija, kao i značajna razlika između njih:

  • aktivnu agresiju karakteriziraju fizički i verbalni napadi
  • pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim nedjelovanjem, sabotažom ili okretanjem agresije prema samome sebi

Aktivna i pasivna agresija

Ponašanje aktivnog agresivca lako je prepoznatljivo. Oni su skloni fizičkim ili verbalnim napadima na druge, bilo u javnosti ili daleko od očiju promatrača. Skloni su uništavanju. Vrlo lako osjete na koga mogu „izrigati vatru“ vlastite agresije. Uvijek su u pravu i ne smije im se proturječiti. Na poslovnim su sastancima najglasniji, a drugi ljudi zaziru od ulaska u raspravu s njima. Ne prihvaćaju „ne“ kao odgovor. U vezama vole imati potpunu kontrolu nad partnerom. Drugima govore kako se „ne isplati bosti s rogatima“, jer to gubitak vremena, pa druga strana izabire šutjeti i prešutjeti kako bi „oluja“ što brže prošla.

Opravdavajući ponašanja i postupke aktivno agresivne osobe, drugi ljudi osjećaju sve više krivnje i sve manje vole sebe.

Kako si pomoći u odnosu s agresivnom osobom?

Najbolje je ostati miran i u sebi ponavljati „hvala, hvala, hvala“. Možemo pjevati u sebi i gledati osobu u oči. Možemo ju zamisliti s maskom na licu koja ima osmijeh od uha do uha, a na glavi ticala i antene. Ovo će nas umiriti i čuvati nas kako se ne bismo ulovili na „udice“ agresivne osobe. Kada njen monolog završi, mirno joj možemo izreći: „Sada ne želim o tome razgovarati“, ili „Trebam razmisliti“ ili „Ne mislim tako“. Budimo svjesni kako svaka osoba, uključujući i agresivnu osobu, može odlučiti i odabrati svoje ponašanje. Ono nema veze s drugima, ono je njihov izbor i jedino njihova odgovornost.

Aktivna i pasivna agresija

Pasivna agresivnost je obrambeni mehanizam koji vodi do indirektnog očitovanja agresije prema drugima kroz pasivnost, otpor, nedjelovanje, sabotažu, ali i agresivnost prema samome sebi, što je sve prikriveno izražavanje primarne agresije. Nastaje kao prirodna obrana djece, kasnije i adolescenata, koji uče suprotstavljati se odraslima i postavljati granice. Postaje nezreli obrambeni mehanizam u odrasloj dobi, odnosno ulaskom u 20-te godine života, jer donosi više štete nego koristi.

S pasivnim agresivcima je teže i zahtjevnije jer oni agresiju ne pokazuju poput aktivnih agresivaca, već ju perfidno i sustavno provode. Ukoliko se okome na neku osobu, cilj im je psihički ju slomiti i uništiti. U želji da im osoba udovolji, ona postajete njihova marioneta, kanta za smeće manipulacija, ponižavanja, omalovažavanja. U odnosu s njima čovjek nikada ne zna na čemu je. Pojedinci se trude i čine sve kako bi ih pasivni agresivac zavolio, pritom ne znajući kako je samo pitanje vremena kada će biti odbačeni poput stare, otrcane i izlizane krpe.

Aktivna i pasivna agresija

Pasivni agresivac majstor je u manipuliranju i izazivanju krivnje i grižnje savjesti. Fokusiran je na traženje grešaka kod drugih, dok često sam sabotira dogovoreno i izvlači se od obaveza. Što obeća ne učini, ali vjerodostojno uvjeri drugu osobu kako je baš ona odgovorna zbog nečega što on nije napravio, i kako je ona glavni krivac za njegove neuspjehe, promašaje, lijenost, odugovlačenja i neznanja. Ne daje točne informacije i stalno mijenja pravila. Kada shvati kako je prepoznat i otkriven, pasivni agresivac kreće u poznati scenarij psihičkog zlostavljanja. Pritisne tipku „ignoriraj“ i drugoj osobi šalje poruke: „za mene ne postojiš“, „ne vidim te, ne čujem te, ne primjećujem te“, „za mene si nitko i ništa“, „primirit ću se dan ili dva, a onda kreće sabotaža na svim poljima“.

Kako si pomoći u odnosu s pasivno agresivnom osobom?

Komunicirajte kratkim i jasnim rečenicama. Tražite napismeno sve što od Vas zahtijevaju, bilo poslovno ili privatno i ne upecajte se poput ribe na njihove provokacije i manipulacije. Kada pomislite kako je sve u najboljem redu i kako Vam se odnos s pasivnim agresivcem promijenio, ne opuštajte se previše. Uporno i dosljedno radite na svojoj sigurnosti, osvještavajte svoje vrijednosti i vrline i stvarajte pozitivnu sliku o sebi. Vidite sebe kao sigurnog, samopouzdanog, sposobnog i hrabrog čovjeka. Vjerujte, isplati se!

  • Snaga zajedništva daleko je veća od snage pojedinca, stoga je važno kako se ona usmjerava...
    Opširnije...
  • Prepreke i poteškoće nisu ovdje kako bi nas slomile, one su dio našeg životnog puta. Budimo zahvalni na svakoj prepreci jer one predstavljaju priliku za rast i razvoj kroz osnaživanje vlastitog karaktera…
    Opširnije...
  • Nezadovoljna osoba u stanju je učiniti da se i drugi osjećaju nezadovoljno, nedostatno, krivo, jer drugima daje ono čega je sama prepuna…
    Opširnije...
  • Najzdravije piće za naš organizam je voda. Kako bi ljudsko tijelo normalno funkcioniralo, ravnoteža vode i tjelesnih tekućina u organizmu su od velikog značaja...
    Opširnije...
  • Jednom davno čovjek je izradio olovku i s puno vjere poslao je u svijet...
    Opširnije...
  • Nova godina novi je početak kada napuštamo jedan program, a nastavljamo pisati novi i kvalitetniji, poučeni prošlim iskustvima...
    Opširnije...
  • U svijetu brzih promjena i naše se jedenje ubrzalo, kojim često pokušavamo potisnuti ili nadomjestiti druge potrebe...
    Opširnije...
  • Dobra kondicija jednako je važna kako za naše fizičko tijelo, tako i za naš mozak. Fizičko vježbanje održava tonus tijela, snagu i izdržljivost, dok psihičko vježbanje održava mladim i aktivnim naš mozak...
    Opširnije...
  • Emocionalna veza za većinu je ljudi jedno od bitnijih područja njihova života. Kako si pomoći kada dođe do prekida veze...
    Opširnije...
  • Prirodno stanje povezanosti sa sobom i svojom intuicijom od kojeg se nažalost sve više udaljavamo...
    Opširnije...
  • Psihopati imaju odlične sposobnosti uklopiti se u društvo koristeći svoj površinski šarm za manipulaciju drugima...
    Opširnije...
  • Ovisnosti se nužno ne odnose samo na psihoaktivne tvari. Osoba može biti ovisna o mnogočemu drugom, poput mobitela, televizije, hrane, kocke, a zajedničko svim aktivnostima je da postaju glavni dio čovjekova življenja...
    Opširnije...
  • Ulazak u mirovinu može biti stresan za osobe koje nisu spremne na ovo razdoblje života. Stoga je važno pripremati se za mirovinu od mladih dana, razvijajući svoje interese i hobije koji nas mogu pratiti cijeli život...
    Opširnije...
  • Odugovlačenje i odlaganje rješavanja zadataka može dovesti do ozbiljnijih problema u svakodnevnom životu...
    Opširnije...
  • Tražio sam Snagu...
    Opširnije...
  • Puno smo puta požalili zbog nečeg što smo izgovorili ili smo dopustili da nam se izgovori. Voljeli bi obrisati ili povući izrečeno, ali ono se više ne može vratiti…Pričom koja slijedi možemo si pomoći i postati mudriji u životu.
    Opširnije...
  • Glavni liječnik dr. W.-R. Krause iz Njemačkog društva (DGäEHAT) uvjerio se u uspjeh i sjajan razvitak Hrvatskog društva pod vodstvom Jadranke Škarice...
    Opširnije...
  • Odrastajući postajali smo sve ozbiljniji, a djetinju radost gurnuli smo duboko ispod „fasade“ ozbiljne i odrasle osobe. Zaboravili smo smijati se i veseliti kapima kiše, jutarnjem izlasku sunca... Otvorite se iskonskoj radosti i uživajte u životu punim plućima...
    Opširnije...
  • Strahujući od mogućih događaja u budućnosti postajemo tjeskobni i potkopavamo sami sebe. Razmišljajući o neželjenim scenarijima trošimo svoju životnu snagu i tonemo sve dublje...
    Opširnije...
  • Emocionalna manipulacija prisutna je u svim segmentima života, a osobe manipulatori koristeći različite naučene suptilne metode nastoje kontrolirati događaje, situacije i druge ljude...
    Opširnije...
  • Uvjerenja su poput "programa" koji se automatizmom aktiviraju iz naše podsvijesti u različitim životnim situacijama i događajima i utječu na to kako se nosimo s njima...
    Opširnije...
  • Razvod braka izazovno je životno razdoblje za sve koji prolaze kroz njega: za suprugu, za supruga i njihovu djecu ako ih imaju. Kako si pomoći kada dođe do razvoda...
    Opširnije...
  • Svi znamo koliko je spavanje važno i koliko je kvaliteta sna bitna za naš život i naše zdravlje. Kada loše spavamo osjećamo se iscrpljeno, razdraženo, teže nam je koncentrirati se i često smo preosjetljivi.
    Opširnije...
  • Pripremajući izlaganje pred skupinom ljudi prirodno je zapitati se kako će sve ispasti. Želja nam je prezentirati kao pravi govornik, međutim je li sama vještina govorništva nešto što je urođeno i rezervirano samo za „povlaštene“ ili je to vještina koju mogu svi savladati?
    Opširnije...
  • Živimo u vremenu u kojem često sa svih strana, s radija, televizije, iz dnevnog tiska, s Interneta i drugih medijskih izvora možemo čuti i čitati o stresu.
    Opširnije...
  • Stres se ne može i ne treba ga eliminirati potpuno. Mogu se umanjiti izvori negativnog stresa.
    Opširnije...
  • Negativni stres je svaki vanjski događaj koji stvara alarm u našem organizmu po kojem biramo odgovor: „bori se“, „bježi” ili „smrzni se“...
    Opširnije...
  • Puno stresnih reakcija proizlazi iz biološkog programiranja po kojima stvaramo odgovore kojima naučeno reagiramo na fizičke prijetnje iz okruženja...
    Opširnije...
  • U suvremenom društvu stres je vjerni i nezaobilazni pratilac svakog čovjeka. Postao je dio svakodnevice velikog broja ljudi...
    Opširnije...