Autogeni trening

Trebate održati prezentaciju – što učiniti?

Postati govornikom može se naučiti

Svaki puta kada dobijemo zadatak pripremiti određenu temu te održati temu pred većom skupinom ljudi prirodno je zapitati se kako će sve ispasti, kako se pripremiti, kako osmisliti sam tijek izlaganja i slično. Želja nam je prezentirati kao pravi govornik, međutim je li sama vještina govorništva nešto što je urođeno i rezervirano samo za „povlaštene“ ili je to vještina koju mogu svi savladati? Pravi odgovor nalazi se u povijesti u staroj Grčkoj u vrijeme kada je nastajalo moderno govorništvo. Jedan od vodećih govornika, Demosten, nije imao niti jednu predispoziciju pravog govornika. Bio je nizak rastom, imao je pileća prsa, mucao je. Uloživši potreban napor i uz vježbu došao je do stupnja govornika po čijim govorima se danas u govorničkim školama vježba i koji se uvrštavaju među najteže govore.

Dobra prezentacija sadrži nekoliko ključnih točaka na koje možemo obratiti pažnju i kojima možemo ovladati: emocionalni dio, glas kao glavni alat u prenošenju poruke, pravilan početak govora kako bi se ostavio dobar prvi dojam, te osobine dobrog govora.

Ključ govora je empatija i suosjećanje

Odrastanjem smo učili kako trebamo uvijek biti jaki, na određenom nivou, imati spreman odgovor na sve, biti uvijek spremni i tako dalje. Trudeći se biti na ovoj strani punog spektra emocija zanemarujemo dio nas koji je slab, koji nije uvijek na vrhu zadatka, ali i koji ima suosjećanje i empatiju. Upravo ovaj dio nas koji je suosjećajan i empatičan je ključan tijekom bilo koje interakcije s drugim ljudima. Kada imamo suosjećanje možemo čuti drugu osobu te joj pružiti traženi odgovor. Naša želja ili potreba biti stalno jaki ne dopušta nam slobodno kretanje na cijelom spektru emocija što nas često dovodi u slijepe ulice prilikom komunikacije s drugima i često se ne razumijemo.

Važnost intelekta ali i emocija

Tijekom komunikacije možemo se naći u tri zone. Zona intelekta nam omogućava argumentiranje i komunikaciju. Druga zona je zona u kojoj se uključuju emocije. Kada se nađemo u ovoj zoni trebali bi dovršiti komunikaciju i ostaviti nedovršeno za kasnije. Treća zona je zona emocija u koju ulazimo iz druge zone puštajući emocije da narastu, gubi se intelektualni dio i mi najčešće u bijesu i ljutnji izgovaramo rečenice koje ne možemo povući i koje ne bi izgovorili u prvoj zoni. U ovoj zoni dolazi do spajanja dijela nas koji je slab i dijela nas koji je jak. Najčešće nakon izgovaranja teških riječi u ovoj zoni krivimo sebe što nas dovodi do ponavljanja identičnog ponašanja. Radom na sebi, na primjer znanjem s obuke Autogenog treninga, možemo spojiti naše krajnosti i voditi konstruktivne razgovore bez straha od ulaska u treću zonu.

Pobijedite strah od govora, znajte da su tri tipa osoba u publici

Strah od javnog nastupa je jedan od najčešćih razloga javljanja strepnje kada shvatimo da trebamo nešto govoriti pred drugima i ona se javlja iz mnogih razloga od kojih je jedan strah da se nećemo snaći pred publikom. Ovdje nam može pomoći saznanje kako se u publici može naći tri tipa osoba. Jedan tip ljudi stalno komentira, naizgled upada u riječ, javlja se. Ovaj tip ljudi ima unutarnju potrebu biti viđen i s njima je najlakše. Kad god trebamo nešto pokazati pred publikom i treba nam osoba pozovemo ove osobe. Drugi tip ljudi su osobe koje stalno kontriraju. Najgore je s njima ući u raspravu zbog toga što pred publikom ne možemo pobijediti. Možemo reći kako postoje i druga mišljenja o toj temi i ukoliko nam se neki dio svidi možemo ga upotrijebiti u daljnjem izlaganju. Treći tip ljudi su osobe koje malo ili uopće ne govore. To su osobe koje tek trebaju steći povjerenje i s njima je potrebno ići polako.

Kako se jednostavno zagrijati za govor

Prije samog govora dobro je zagrijati glasnice kako bi nas služile i u kasnijim govorima. Glasnice možemo zagrijati na više načina. Jedan dobar način je brojati od jedan do sto šaptanjem. Nakon što smo zagrijali naše glasnice krećemo na pozornicu. Ulazimo polako, stanemo na poziciju, pogledom obuhvatimo sve u publici te krenemo govoriti. Ruke su u visini grudi, one su naš produžetak i njima naglašavamo i odašiljemo poruku.

Nekoliko je osnovnih točaka za držanje dobrih govora

Osnovne točke bitne za držanje dobrih govora su: glasnoća od 65 db (šapat je 35 db, vikanje je 100 db), korištenje pauza koje mogu biti logičke ili interpunkcijske i pauze na ključnim riječima, vokalna intonacija koju moramo varirati kako ne bi uspavali publiku, jasnoća govora koja uključuje izgovaranje cijele riječi jer nam je publika zahvalna kada čuje što govorimo i moramo imati dovoljno energije za održati cijeli govor. Dodatno je važno imati dovoljno zraka za izgovaranje pet rečenica, pronalazak naše boje glasa kojom autentično odašiljemo poruku, kao i pravilno izgovaranje glasova i riječi.

Često čujemo kako je važno uvježbati govor i govor održati bez korištenja podsjetnika zbog toga što u suprotnom odašiljemo poruku kako smo nesigurni. Kako vježbati govor? Prvo govor naučimo napamet. Nakon toga govorimo u ogledalo i pratimo što radi naše tijelo, naše ruke i kakav je naš glas i po potrebi mijenjamo i prilagođavamo. Drugo govorenje obavimo također pred ogledalom ali šaptanjem. Osim vježbanja govora šaptanjem vježbamo potrebnu energiju za sve dijelove u govoru. Treće vježbanje je tako da stanemo u kut sobe na udaljenost od 15 cm od kuta i govorimo. Zidovi kuta nam služe i predstavljaju otpor publike. Ova tri načina bi trebali provoditi prije svakog govora.

Kako pobijediti strah od govora

Kada smo prošli sve navedene točke važne za dobar govor, ostaje nam glavni dio, a to je strah koji se prirodno pojavljuje svaki put kada trebamo stati pred grupu ljudi i nešto reći. Strah možemo pobijediti radom na sebi provođenjem mnogih dostupnih tehnika kao što je Autogeni trening. Ovladavanje strahom je važno ukoliko želimo održati dobar govor i odati poruku sigurnosti i osobe koja zna o čemu govori. Neki od jednostavnih trikova kojima si možemo pomoći su: vježba humora (zamislimo strah, damo mu smiješno ime, s tim strahom koji sada ima smiješno ime izađemo na pozornicu), vježba analize (analiziramo prostor gdje predajemo, uspoređujemo koliko je muškaraca a koliko žena, ili koliko muškaraca sjedi na lijevoj strani a koliko na desnoj; ovdje je važno ne usmjeriti pažnju na emocije) i vježba pokreta očiju (gledamo lijevo desno, što brže; ovo obavimo prije nastupa).

  • Priča o tri Sokratova sita

    Puno smo puta požalili zbog nečeg što smo izgovorili ili smo dopustili da nam se izgovori. Voljeli bi obrisati ili povući izrečeno, ali ono se više ne može vratiti…Pričom koja slijedi možemo si pomoći i postati mudriji u životu.
    Opširnije...
  • Intervju bivšeg polaznika na Dnevno.hr

    Prenosimo intervju bivšeg polaznika objavljen na Dnevno.hr 09. kolovoza 2018.
    Opširnije...
  • Intervju Jadranke Škarice u Večernjem listu

    Prenosimo u cijelosti intervju Jadranke Škarice objavljen u Večernjem listu 05. kolovoza 2018.
    Opširnije...
  • Pismo zahvale dr. W.R. Krause iz Njemačkog društva (DGäEHAT)

    Glavni liječnik dr. W.-R. Krause iz Njemačkog društva (DGäEHAT) uvjerio se u uspjeh i sjajan razvitak Hrvatskog društva pod vodstvom Jadranke Škarice...
    Opširnije...
  • Vratite radost u svoj život

    Odrastajući postajali smo sve ozbiljniji, a djetinju radost gurnuli smo duboko ispod „fasade“ ozbiljne i odrasle osobe. Zaboravili smo smijati se i veseliti kapima kiše, jutarnjem izlasku sunca... Otvorite se iskonskoj radosti i uživajte u životu punim plućima...
    Opširnije...
  • Tjeskoba nas sprječava živjeti život punim plućima

    Strahujući od mogućih događaja u budućnosti postajemo tjeskobni i potkopavamo sami sebe. Razmišljajući o neželjenim scenarijima trošimo svoju životnu snagu i tonemo sve dublje...
    Opširnije...
  • Manipulatori u ljubavi

    Emocionalna manipulacija prisutna je u svim segmentima života, a osobe manipulatori koristeći različite naučene suptilne metode nastoje kontrolirati događaje, situacije i druge ljude...
    Opširnije...
  • Uvjerenja

    Uvjerenja su poput "programa" koji se automatizmom aktiviraju iz naše podsvijesti u različitim životnim situacijama i događajima i utječu na to kako se nosimo s njima...
    Opširnije...
  • Razvod braka i kako ga proći

    Razvod braka izazovno je životno razdoblje za sve koji prolaze kroz njega: za suprugu, za supruga i njihovu djecu ako ih imaju. Kako si pomoći kada dođe do razvoda...
    Opširnije...
  • Dobar san je bitan za naš život i naše zdravlje

    Svi znamo koliko je spavanje važno i koliko je kvaliteta sna bitna za naš život i naše zdravlje. Kada loše spavamo osjećamo se iscrpljeno, razdraženo, teže nam je koncentrirati se i često smo preosjetljivi.
    Opširnije...
  • Život sa stresom

    Živimo u vremenu u kojem često sa svih strana, s radija, televizije, iz dnevnog tiska, s Interneta i drugih medijskih izvora možemo čuti i čitati o stresu.
    Opširnije...
  • Izvori stresa

    Stres se ne može i ne treba ga eliminirati potpuno. Mogu se umanjiti izvori negativnog stresa.
    Opširnije...
  • Negativni i pozitivni stres

    Negativni stres je svaki vanjski događaj koji stvara alarm u našem organizmu po kojem biramo odgovor: „bori se“, „bježi” ili „smrzni se“...
    Opširnije...
  • Što se događa kada smo pod stresom?

    Puno stresnih reakcija proizlazi iz biološkog programiranja po kojima stvaramo odgovore kojima naučeno reagiramo na fizičke prijetnje iz okruženja...
    Opširnije...
  • O stresu

    U suvremenom društvu stres je vjerni i nezaobilazni pratilac svakog čovjeka. Postao je dio svakodnevice velikog broja ljudi...
    Opširnije...